Kao najbitniju stavku za pronalaženje posla većina ispitanika navodi "završiti dobar fakultet"...
U organizaciji Algebre i Visoke škole za primijenjeno računarstvo i ove godine je provedeno istraživanje o korištenju informacijskih tehnologija, stava ljudi prema cjeloživotnom obrazovanju, ali i najvažnijim aspektima za pronalaženje (boljeg) posla. Riječ je o istraživanju koje u sedam hrvatskih regija već petu godinu za Algebru provodi Prizma - centar za poslovna istraživanja, na uzorku radno sposobnog stanovništa, većem od 1.600 ispitanika.
U skladu s gospodarskim događanjima u Republici Hrvatskoj i aktivnostima koje predviđaju aktivnosti Programa gospodarskog oporavka Republike Hrvatske, ovogodišnje istraživanje je osim uzorka radno najaktivnijeg stanovništva u dobi od 17 do 40 godina, koje se prati posljednjih godina, prošireno i s cjelokupnom radno aktivnom populacijom.
Na današnjoj tiskovnoj konferenciji održanoj u Osijeku, predstavnicima medija su se obratili Mario Paljušaj, voditelj osječke poslovnice i Hrvoje Balen, član uprave Algebre s rezultatima i posebnim osvrtom na analizu osječke regije. Kako je istaknuto, nastavio se trend opadanja informatičke nepismenosti tj. nekorištenja računala tako da je u promatranoj skupini uočen pad s prošlogodišnjih 10 na 9 posto ispitanika koji se uopće ne koriste osobnim računalom. S druge strane, s porastom dobi ispitanika primjećuje se eksponencijalni rast udjela osoba koje se uopće ne koriste računalom. U osječkoj regiji na posljednjoj anketi čak 22 posto ispitanika u skupini radno najaktivnijeg stanovništva se izjasnilo da se uopće ne koristi računalom.
Gledano po regijama, postotak osoba koje se ne koriste osobnim računalom u ovoj skupini ispitanika kreće se od 24 posto računalno neosviještenih ljudi u bjelovarskoj regiji do tek 3 posto u zagrebačkoj regiji. Također, primjećuju se velike razlike i u namjeni korištenja računala – samo u zagrebačkoj regiji računalo se koristi dominantno za poslovne svrhe, a u ostalima je primarna namjena zabava. Također, velika je razlika po regijama i u odnosu prema učenju i usavršavanju, gdje se u prosjeku tek 24 posto odraslih u proteklih godinu dana uključilo u bilo kakav vid usavršavanja ili školovanja, a taj postotak varira od 13 do 33 posto.
Kako je izjavio Hrvoje Balen: "Ono što nas sve zajedno može zabrinuti jest činjenica da se čak trećina ljudi nije odlučila na školovanje iz razloga što smatra da im to ne pomaže u životu, što stavlja pred društvo u cjelini poseban izazov u trenutku kada se usavršavanje i prekvalifikacije zaposlenika nalaze visoko na listi prioriteta države i poslodavaca." Indikativno je da se na drugom mjestu razloga nepohađanja bilo kakvih školovanja nalazi nedostatak vremena, a nedostatak novca nalazi se tek na trećem mjestu.
Kao najbitniju stavku za pronalaženje posla većina ispitanika navodi "završiti dobar fakultet", ali odmah na drugom mjestu je odgovor "imati dobru vezu". Ukupno gledano stav pojedinaca je da je za posao ili bolji posao potrebno završiti dobar fakultet porastao je s 42 na 49 posto, međutim porastao je utjecaj "dobre veze" sa 25 na 38 posto, poglavito uslijed stava ispitanika zadarske, splitsko-dalmatinske i osječko-baranjske regije gdje je veza iskočila na prvo mjesto načina za pronalaženje posla. Čak 85 posto ispitanika izjasnilo se da je informatička pismenost iznimno bitna za pronalaženje posla i ocijenila neophodnost računalnih vještina ocjenama 4 i 5 na skali od jedan do pet.
Pizza-New York
Hladetina
Lisnato s višnjama
Bijes Titana 3D IMAX
Black Jack
Sparivanje gemova
Car race
puta
